Medicinska enciklopedija definira bol kao primarno tjelesni osjet izazvan podražajima receptora za bol, koji zajedno s odgovarajućim višim dijelovima živčanog sustava osiguravaju prijam »biološkog alarma« namijenjenog zaštiti jedinke od štetnih vanjskih utjecaja ili opasnih zbivanja u tijelu.

Predstavljajući kompleksni osjet, kombiniran s osjetima dodira, pritiska, temperature, dubokog i visceralnog osjeta, bol kod čovjeka zauzima posebno mjesto u okviru individualnog duševnog života i iskustva svakog pojedinca. Osjet boli redovito je praćen čuvstvom neugode, a u ponašanju se očituje kao nastojanje da se prekine djelovanje bolnog podražaja i prekine ili ublaži osjet boli. Osjetljivost za bol, osim o intenzitetu bolnog podražaja, ovisi o nekim značajkama ličnosti, emocionalnom stanju (u stanjima tjeskobe i potištenosti bolni su osjeti pojačani) te o sociokulturnoj sredini (različite kulture u različitom stupnju potiču toleranciju na bol). Među psihološkim čimbenicima koji utječu na doživljaj boli važnu ulogu imaju percipirana kontrola nad bolnim podražajima, razumijevanje uzroka boli te tzv. sekundarna dobit (neke beneficije, povećana pozornost okoline itd.). Živčani (spinotalamički) putovi za prijenos boli zajednički su s onima za prijenos osjeta za toplo i hladno, a njihove supkortikalne veze omogućuju bolne reakcije i kod čovjeka u besvjesnom stanju. Svjesni osjet doživljava se na razini moždane kore, koja je istodobno sijelo svih najviših čovjekovih doživljavanja i cjelovita psihičkog života; zato psihički čimbenici imaju vrlo važnu ulogu u individualnom doživljavanju boli i modifikaciji bolnih osjeta. Za ublažavanje boli koristi se veći broj psiholoških postupaka, različiti psihoterapijski postupci, relaksacija, otklanjanje pozornosti i dr.

Bol se može osjetiti u obliku paljenja, bodenja, rastezanja, može biti grčevita ili poput pritiska. Receptori za bol odgovaraju na informacije o oštećenju tkiva, pa postoje i specifični receptori za natezanje tkiva, za patološke promjene u biokemijskim osobinama tkiva i sl. Nema znatnije mogućnosti prilagodbe na bol, no postoje središnje i perifernije smješteni mehanizmi živčanog sustava, koji sudjeluju u modifikaciji bolnih senzacija, njihovu smanjenju (npr. »maskiranje« zvučnim podražajima) ili njihovu pojačavanju, odnosno izazivanju doživljaja boli kad nema odgovarajućeg perifernog štetnog podražaja, čak i u amputiranom dijelu tijela (fantomska bol). Kompleksnim živčanim vezama bol se može projicirati iz žarišta bolesti u dijelove tijela, koji nisu zahvaćeni patološkim procesom (»prenesena bol«, npr. bol u ruci kod bolesti srca). Organski u uzrokovanoj boli valja utvrditi uzrok pa je uzročno liječiti, a primjenjuju se i analgetici. Za praktične svrhe razlikuje se »fiziološka bol« radi zaštite od štetnih utjecaja, od »patološke boli« što nastaje kompleksnim centralnim, katkad i psihološkim mehanizmima. U nastanku bolnih osjeta igraju ulogu oslobođene niskomolekularne tvari (histamin, serotonin, bradikinin), a u centralnom potiskivanju boli analognu ulogu imaju endorfini.

Škripavi i bolni zglobovi, trn u koljenu, oštra bol od ramena do lakta, često su zanemareni simptomi koje prepisujemo normalnom starenju s kojim se moramo naučiti živjeti, no to je daleko od istine. Sve češće oni su posljedica stresnog načina života i nepravilne prehrane.

Prvi korak u održavanju zdravlja zglobova je pravilna i šarolika prehrana. Hrana može biti protuupalna, a ta protuupalna svojstva podržavaju dobro zdravlje zglobova. Stoga vaša prehrana mora biti zastupljena bojama, odnosno voćem i povrćem, omega 3-masnim kiselinama, žitaricama punog zrna i grahoricama. Takav način prehrane trebao bi biti zastupljen duže vrijeme, mjesecima, da bi imalo učinka na zdravlje vaših zglobova.

Današnji ubrzani način života nam često troši puno vremena pa nam malo ostaje vremena za brigu o pravilnoj prehrani. Čak i ako se pridržavamo pravilne prehrane, sporta, manjem izlaganju stresa, javljaju nam se bolovi i otečenost zglobova. Može se reći da je to normalan tijek starenja organizma, da se zglobovi i hrskavica s vremenom troše, no ne smijemo dozvoliti da nam bolovi u zglobovima utječu negativno na kvalitetu svakodnevnog života. Dodacima prehrane možemo si pomoći da živimo život kakav želimo, bez bolova, umora, te nam služe kao dodatno gorivo za postizanje ciljeva i uspjeha u životu.

Ne želimo zalaziti preduboko u medicinu, zapetljavati se u stručnu terminologiju i gubiti se u stručnim opisima i kvalifikacijama, ali smatramo da je važno objasniti neke osnovne pojmove – barem građu zgloba, kako bismo imali bolji uvid u to kako zglob funkcionira.

Građa zgloba (pojmovi)

  • Zglob je mjesto spajanja dvije ili više kosti. Građa pravog zgloba dijeli se u dvije osnovne grupe prema tkivu koje spaja kosti: sinatroza – nepokretni koštani spoj (vezivni, hrskavični, koštani) i diartroza – pokretni koštani spoj odnosno zglob u pravom smislu riječi.
  • Sinovijalni zglob – kosti nisu direktno spojene u zglobu (ima mogućnost slobodnog pokreta, sinovijsku membranu i sinovijsku tekućinu).
  • Zglobna hrskavica nalazi se na krajevima kostiju koje se obljubljuju i tvori zglobno tijelo – facies articularis. Ona nema krvnih žila ili živaca i hrani je samo zglobna tekućina.
  • Zglobna ovojnica obavija cijeli zglob i rubovima se najčešće veže za krajeve zglobnih tijela. Omeđuje i štiti zglobnu šupljinu i zglobna tijela, a izgrađuju je dva sloja: membrana fibrosa (stratum fibrosum) i membrana synovialis (stratum synoviale).
  • Membrana fibrosa građena je od gustog vezivnog tkiva (gusto posložena kolagenska vlakna) i daje čvrstoću i elastičnost zglobnoj ovojnici.
  • Membrana synovialis (sinovijalna opna) građena je od rijetkog, bogato prokrvljenog vezivnog tkiva. Sinovijalna je opna široka i oblikuje nabore i resice. Oni ispunjavaju zglobnu šupljinu i sadrže krvne žile, živce i masne stanice. Na unutarnjoj površini nalazi se poseban epitel koji izlučuje bistru zglobnu tekućinu (sinovijalna tekućina). Sinovijalna tekućina hrani zglobnu hrskavicu, vlaži zglobne plohe i olakšava klizanje između njih.
  • Zglobna šupljina je kapilarni prostor između zglobnih ploha, obavijen zglobnom ovojnicom.

Zdravlje zglobova 

Moglo bi se reći da gotovo ne postoji osoba, bilo sportaš, rekreativac, mlađa, starija, a da nije barem jednom osjetila neku bol u zglobovima, i da zna koliko to može biti neugodno i koliko nas to sprječava u normalnom obavljanju svakodnevnih zadataka.

Razlozi javljanja bolova mogu biti mnogobrojni i specifični za svaku osobu ovisno o načinu života, profesiji, spolu. Profesionalni sportaši, rekreativci često prave pogreške koje dovode do osjećaja boli.

To je prije svega neadekvatna tehnika kretanja i podcjenjivanja sportskog terena, neadekvatno i prekratko zagrijavanje, neadekvatna oprema, pretjerana tjelovježba, inzistiranje na treningu unatoč upozoravajućoj boli i slaboj pripremi prije početka sezone.

Razlozi mogu biti i duga vožnja, težak fizički rad, stajanje na nogama, sjedilački način života.

Bol u zglobovima

Prilikom rođenja imamo oko 270 kostiju, no one su mekane (hrskavica postupno prelazi u kost), te se s vremenom taj broj smanjuje jer neke kosti srastaju jedna s drugom, pa odrastao čovjek ima 206 kostiju, čija težina ne prelazi 10 kg. Kosti rastu do puberteta, a nakon toga razdoblja nastavlja se izgradnja i razgradnja sukladno potrebama organizma.

Posebno je važna veličina koštane mase u mladosti, jer utječe na kakvoću koštanoga tkiva u kasnijem životnom razdoblju. Unatoč naizgled tvrdim tkivima, u njima se odvijaju procesi izgradnje i razgradnje. Obnavljanje kostiju otežano je pretjeranim sjedenjem, nepravilnom prehranom, premalim unosom vitamina D3, naravno i drugih važnih minerala i hranjivih tvari potrebnih za obnovu hrskavice, što dovodi do slabljenja organizma, a time i do otežanog nedovoljno brzog procesa oporavka.

Čimbenici neophodni za lakoću vašeg pokreta

  • Kondroitin sulfat je glikozaminoglikan, prirodni sastojak hrskavice. Doprinosi zaštiti zdrave hrskavice od preranog propadanja na način da osigurava stvaranje sinovijalne tekućine u zglobovima.
  • Glukozamin je sastojak svih tjelesnih tkiva, a posebno vezivnog tkiva. Prekursor je brojnih sastojaka hrskavice te sudjeluje u njenoj izgradnji. Opskrbljuje zglobove građevnim jedinicama i sastavni je dio većine proteoglikana (heparina, keratan sulfata, hijaluronata) koji izgrađuju brojna tkiva i organe ljudskog tijela – kosti, kožu, nokte, kosu.
  • Hijaluronska kiselina se nalazi i u sinovijalnim membranama koje okružuju svaki zglob i izlučuju viskoznu sinovijalnu tekućinu koja podmazuje površinu zglobova, osiguravajući im tako nesmetano kretanje. Nalazi se u svim kostima, zglobovima, vezivnom tkivu i strukturama hrskavice cijelog tijela.
  • Vitamin C doprinosi pravilnom stvaranju kolagena za normalnu funkciju hrskavice i kostiju.
  • Mangan doprinosi pravilnom stvaranju vezivnog tkiva i održavanju normalnih kostiju.
  • Kolagen je glavna proteinska komponenta kože, kostiju i hrskavica te predstavlja oko 80% ukupnih koštanih proteina. Povezuje pojedine kosti u zglobove i gradi ovojnice oko organa i međusobno ih odvaja. Dodatno uz to kolagen povezuje kožu sa strukturama ispod nje i obavija mišiće i pojedine mišićne grupe.

Pobrinite se za svoje zglobove, nahranite hrskavicu

Najčešća bolest zglobova koja nastaje degeneracijom zglobne hrskavice i okolne kosti je dobro nam poznata svima osteoporoza. Zbog starenja organizma i nabrojenih različitih čimbenika, na površini hrskavice dolazi do kidanja kolagenskih vlakana te ona gubi glatkoću. Podmazivanje zglobne tekućine nije dostatno za poravnavanje neravnina hrskavice te svako preopterećenje i opterećenje te pokret dodatno oštećuje površinski sloj. Kad se hrskavica u zglobovima istroši, tada se javlja bol i ukočenost jer je ponestalo ublaživača trenja između kostiju. Najčešće do istrošenosti dolazi na koljenu i kuku.

Pravilnom kombinacijom aktivnih sastojaka svom tijelu i zglobovima možete osigurati fleksibilnost, pokretljivost i zdravlje.

Većina ljudi je bar u jednom trenutku u životu osjetila bolove u zglobovima. Oni ne moraju uvijek značiti da je u pitanju artritis ili osteoartritis. Iako velik broj stvari može utjecati na zdravlje zglobova i prouzročiti bolove, otkrivamo vam neke stvari koje trebate znati. Ako vas muče bolovi u zglobovima, vaš prioritet bi trebao biti da saznate što se nalazi iza bolnih zglobova kako biste dobili odgovarajuću terapije. Najvažnija je dobra i pravilna dijagnoza. Počnite s obiteljskim liječnikom, ali ako i dalje imate problema, potražite mišljenje reumatologa.

Alergija na lijekove

Lijekovi nam služe da bismo izliječili neko stanje ali određeni tipovi lijekova, naročito antibiotici, mogu uzrokovati alergijsku reakciju koju primjećujete kao bolove u zglobovima. Ako u tijelu dođe do razvijanja upalnih procesa, na različite načine ćete primijetiti simptome. Možda ćete primijetiti crvenilo na području kože ili očiju, osjetiti probavne smetnje ili pak bol u zglobovima. Ako ste osjetili probleme u zglobovima, svakako se posavjetujte s liječnikom o tome da počnete uzimati neki drugi lijek.

Najčešće bolesti koje uzrokuju bolove u zglobovima su: giht, fibromijalgija, osteoartritis, psorijatični artritis, reumatoidni artritis, lupus, hipotireoza, Heberdenova poliartroza.